Povijesno je utjecaj profesionalaca za odnose s javnošću usredotočen na promjenu znanja, stajališta i ponašanja novinskih medija, kupaca i dioničara.

Utjecaj odnosa s javnošću, strateški i odgovorno, može se proširiti i na donositelje organizacijskih odluka i na one koji su pod utjecajem organizacijskih odluka.

Konačno, ako se provodi profesionalno i etički, najvažniji utjecaj koji odnosi s javnošću mogu ponuditi jest dugoročna promjena koja koristi društvu i svijetu.

Idućih će 30 godina biti najvažnije u povijesti  Homo sapiensa jer se s izazovom te kompleksnosti nismo sretali  već  40 000 godina.

Neplanirano nam je civilizacija s tehnološke ekonomije „skliznula" u onu doživljajne ekonomije. Jesmo li kao pojedinci i zajednica spremni za taj izazov? Imamo li znanja, strasti, nove alate i motivaciju kormilariti u tome dolazećem svijetu ili smo zaključili da je to tamo negdje daleko?

Zajednica sigurno ne, ona nam i dalje živi u iluzijama postinformatičkog društva snova. Školstvo nam živi u vrijeme standardizacije vijaka i standardnih znanja, kojima se treba koristiti standardni radnik za standardne poslove u tvornicama industrijske revolucije,  kakve više ne postoje. Djecu se ne svrstava prema interesima, strasti i sposobnostima,  nego i dalje prema  „godini proizvodnje”.

Živimo u najizazovnijem vremenu, učimo, razmišljajmo,  djelujmo... Budućnost pripada onima koji su spremni „zavrnuti rukave”.

Kako odgovorno komunicirati?  Što općenito kao komunikatori trebamo znati o zakonima i koja je uloga pravnika u komunikacijama reći će nam pravna savjetnica za globalne komunikace društva Philip Morris International Inc. - Esther Vidošević

Privlačenje i zadržavanje najboljih zaposlenika sve je teže. Uspješne organizacije znaju da je ulaganje u marku poslodavca nužno. No često je to ulaganje samo deklarativno.

Marka poslodavca dio je interne kulture organizacije i ovisi o tome na koji način zaposlenici doživljavaju i prenose vrijednost marke unutar i van organizacije. Upravljanje ljudskim potencijalima, marketing i korporativne komunikacije svojataju područje.

Tri profesorice (upravljanja ljudskim potencijalima, marketinga i korporativnih komunikacija) govorit će o tome što je employer branding i kome zapravo pripada. I kako s riječi prijeći na djela.

Istodobno, postoji pojačana svijest o tome da je puno informacija zapravo pogrešno i da su lažne vijesti posvuda, zbog čega je tvrtkama i udrugama sve teže pronaći one koji su voljni slušati.

Što onda mogu učiniti kako bi stekli utjecaj? Koncept „Jedanaest razgovora” može biti od pomoći.

Carl Hohenthal osnivač je Berlinskog ureda Brunswick Grupe i vršitelj dužnosti višeg savjetnika te tvrtke za strateško savjetovanje. Ima veliko iskustvo iz područja javnih poslova i kriznih komunikacija.

Analize, a za ovo je predavanje posebice važna upravo ekonomska analiza, zahtijevaju primjenu općeprihvaćenih analitičkih metoda.  Nije sve relativno i stvar pristupa nego se jasno može prepoznati kada se ekonomski zanati ne koriste i kada je riječ o tzv. bad economics, ili pojednostavnjeno o pogrešnoj interpretaciji ekonomskih pokazatelja.

Motivi i posljedice za „bad economics” mogu biti raznoliki, no činjenica jest da je ta pojava danas prisutna u mnogim dijelovima društva, a njezin je utjecaj raširen.

Zato će se na ovom predavanju pokušati pokazati primjeri „bad economicsa” poput brkanja dokaza i primjera te nedopuštenih usporedbi koje navode na greške,  a sve kako bih sudionike KOMferencije uputio na mogućosti smanjenja raširenosti takvog pristupa i ograničenja njegovih posljedica.  

Kako multidisciplinarne kampanje postaju sve češće središnje uporište za klijente, izgradnja utjecaja postaje istovremeno složenija i usredotočenija.

Uzimajući primjere iz različitih tržišta, sektora i disciplina, sagledat ćemo velike nade i okrutnu stvarnost iskrene i svrhovite komunikacije.